Puleaina o le helminthiasis e mafua i le eleele i Filipaina: faaauau le tala |Fa'ama'i pipisi o le Mativa

O le faʻamaʻi pipisi o le helminth (STH) ua leva ona avea ma faʻafitauli taua o le soifua maloloina lautele i Filipaina. I lenei iloiloga, matou te faʻamatalaina le tulaga o loʻo i ai nei o le STH faʻamaʻi iina ma faʻamaonia faiga faʻatonutonu e faʻaitiitia ai le mamafa o le STH.

Soil-Health
Na faʻalauiloaina se polokalame ole STH mass drug administration (MDA) ile 2006, ae o loʻo tumau pea le maualuga ole STH ile Filipaina, mai le 24.9% i le 97.4%. e aofia ai le leai o se malamalama i le taua o togafitiga masani, le malamalama e uiga i fuafuaga a le MDA, leai o se talitonuga i vailaʻau o loʻo faʻaaogaina, fefe i faʻalavelave faʻalavelave, ma le le talitonuina lautele o polokalame a le malo. O polokalame vai, tumama ma le tumama (WASH) ua uma ona i ai tu'u i totonu o nu'u [fa'ata'ita'iga, polokalame o le tumama atoatoa e ta'ita'ia e alaalafaga (CLTS) e tu'uina atu faleuila ma fesoasoani i le fausiaina o faleuila] ma a'oga [fa'ata'ita'iga, fuafuaga a le WASH (WINS) a le a'oga], ae e mana'omia le fa'atinoina faifaipea ina ia ausia taunu'uga mana'omia. o le a'oa'oina o le WASH i a'oga, o le tu'ufa'atasia o le STH ose fa'ama'i ma se fa'afitauli fa'alenu'u i mataupu a'oa'oga tulagalua a le lautele o lo'o i ai nei e tumau pea le le atoatoa. Iloiloga faifaipeao le a mana'omia mo le Integrated Helminth Control Program (IHCP) o lo'o i ai nei i totonu o le atunu'u, lea e taula'i i le fa'aleleia atili o le tumama ma le tumama, a'oa'oga fa'alesoifua maloloina ma le puipuia o le chemotherapy. O le fa'aauauina o le polokalame o lo'o tumau pea se lu'itau.
E ui i taumafaiga tetele e fa'atonutonuina fa'ama'i STH i Filipaina i le luasefulu tausaga ua tuana'i, o lo'o fa'aauau pea le maualuga o le STH o lo'o lipotia i le atunu'u atoa, masalo ona o le fa'aogaina o le MDA ma tapula'a o WASH ma polokalame a'oa'oga fa'alesoifua maloloina.. Faʻaauau le tuʻuina atu o se faiga faʻapipiʻi tuʻufaʻatasia o le a faʻaauau pea ona faia se sao taua i le puleaina ma le faʻaumatiaina o le STH i Filipaina.
O faʻamaʻi pipisi o le helminth (STH) o loʻo tumau pea o se faʻafitauli ogaoga o le soifua maloloina lautele i le lalolagi atoa, faʻatasi ai ma se faʻamaʻi faʻamaʻi e sili atu i le 1.5 piliona tagata [1]. O le STH e aʻafia ai nuʻu matitiva e faʻaalia i le le lelei o le mauaina o vai, tumama ma le tumama (WASH) [2 , 3];ma e sili ona taatele i atunuu maualalo tupe maua, faatasi ai ma le tele o faʻamaʻi pipisi e tutupu i vaega o Asia, Aferika, ma Latina Amerika [4]. Tamaiti faʻataʻitaʻi aʻoga e 2 i le 4 tausaga (PSAC) ma tamaiti aʻoga e 5 i le 12 tausaga (SAC) na e sili ona faigofie, faʻatasi ai ma le maualuga maualuga ma le malosi o faʻamaʻi pipisi. O faʻamaumauga o loʻo maua e taʻu mai ai e sili atu i le 267.5 miliona PSACs ma sili atu i le 568.7 miliona SAC o loʻo nonofo i nofoaga e tuʻuina atu STH ogaoga ma manaʻomia le chemotherapy puipuia [5]. O le mamafa o le lalolagi o STH ua fuafuaina e 19.7-3.3 miliona tausaga fa'aletonu-fetuuna'ia olaga (DALYs) [6, 7].

Intestinal-Worm-Infection+Lifecycle
O faʻamaʻi pipisi o le STH e mafai ona oʻo atu ai i le le atoatoa o meaʻai ma faʻaleagaina le atinaʻeina o le tino ma le mafaufau, aemaise lava i tamaiti [8]. Ole faʻamaʻi maualuga ole STH e faʻateleina ai le maʻi [9,10,11]. O le polyparasitism (faʻamaʻi ma le tele o parasite) ua faʻaalia foi e fesoʻotaʻi. faʻatasi ai ma le maualuga o le oti ma le faʻateleina o le aʻafia i isi faʻamaʻi pipisi [10, 11]. O aʻafiaga leaga o nei faʻamaʻi pipisi e mafai ona aʻafia ai e le gata i le soifua maloloina ae faʻapea foʻi le tamaoaiga o le tamaoaiga [8, 12].
O Filipaina ose atunuu maualalo ma ogatotonu tupe maua.I le 2015, e tusa ma le 21.6% o le 100.98 miliona Filipaina o loʻo nonofo i lalo ole laina mativa a le atunuʻu [13]. E iai foʻi nisi o faʻamaʻi maualuga ole STH i Asia i Sautesasae [14] .2019 faʻamaumauga mai le WHO Preventive Chemotherapy Database o loʻo faʻaalia ai e tusa ma le 45 miliona tamaiti o loʻo lamatia i faʻamaʻi pipisi e manaʻomia ai togafitiga faafomaʻi [15].
E ui lava o le tele o fuafuaga tetele na amataina e pulea pe faʻalavelaveina le faʻasalalauga, o loʻo tumau pea le maualuga o le STH i Filipaina [16] . I lenei tusiga, matou te tuʻuina atu se aotelega o le tulaga o loʻo iai nei STH faʻamaʻi i Filipaina;faʻamaonia taumafaiga faʻatonutonu faʻaauau ma le taimi nei, faʻamaumau luʻitau ma faigata o le faʻatinoina o polokalame, iloilo lona aʻafiaga i le faʻaitiitia o le mamafa o le STH, ma tuʻuina atu ni faʻamatalaga talafeagai mo le puleaina o anufe o le intestinal . O le maua o lenei faʻamatalaga e mafai ona maua ai se faavae mo le fuafuaina ma le faʻatinoina o se polokalame fa'atonutonu STH gafataulimaina i totonu o le atunu'u.
O lenei iloiloga o loʻo taulaʻi atu i faʻamaʻi faʻamaʻi STH e fa - roundworm, Trichuris trichiura, Necator americanus ma Ancylostoma duodenale. E ui o le Ancylostoma ceylanicum o loʻo faʻaalia e avea o se mea taua o le zoonotic hookworm i Asia i Sautesasae, faʻatapulaʻa faʻamatalaga o loʻo avanoa nei i Filipaina ma o le a le talanoaina. iinei.
E ui lava e le o se iloiloga faʻapitoa, o le metotia na faʻaogaina mo le iloiloga o tusitusiga e faʻapea. Na matou suʻeina suʻesuʻega talafeagai e lipotia ai le faʻateleina o le STH i Filipaina e faʻaaoga ai faʻamaumauga i luga ole laiga o PubMed, Scopus, ProQuest, ma Google Scholar. O upu nei sa fa'aaoga e fai ma upu autu ile su'esu'ega: (“Helminthiases” po o anufe e feaveai ele eleele” po o le “STH” po o le “Ascaris lumbricoides” po o le “Trichuris trichiura” po o le “Ancylostoma spp.” po o le “Necator americanus” po o le “Roundworm” po o le “Whichworm” po o le “Hookworm”) ma (“Epidemiology”) ma (“Filipina”).E leai se tapula'a i le tausaga o le lomiga.O mataupu na fa'ailoaina e ala i su'esu'ega na mua'i su'esu'eina ile ulutala ma mea fa'apitoa, o mea e le'i su'esu'eina mo le itiiti ifo ma le tolu Mataupu fa'atasi ma le fa'ateleina po'o le malosi o se tasi o STH sa le'i aofia ai.O su'esu'ega atoa o tusitusiga e aofia ai su'esu'ega fa'ata'ita'iga (vaega fa'asaga, fa'atonuga, fa'aumiumi/fa'atasi) su'esu'ega po'o fa'ata'ita'iga fa'atonutonu e lipotia ai le fa'asologa o laina fa'avae.O faʻamaumauga faʻamaumauga e aofia ai le suʻesuʻega, tausaga suʻesuʻe, tausaga o suʻesuʻega faʻasalalauga, ituaiga suʻesuʻega (faʻasalalauga faʻasalalau, mataupu-pulea, poʻo le umi / cohort), faʻataʻitaʻiga tele, faitau aofaʻi o suʻesuʻega, faʻateleina ma le malosi o STH taʻitasi, ma metotia faʻaaogaina mo suʻesuʻega.
Faʻavae i luga o suʻesuʻega tusitusiga, o le aofaʻi o faʻamaumauga 1421 na faʻamaonia e ala i suʻesuʻega faʻamaumauga [PubMed (n = 322);Avanoa (n = 13);ProQuest (n = 151) ma Google Scholar (n = 935)]. O le aofaʻi o 48 pepa na suʻesuʻeina e faʻavae i luga o le ulutala iloiloga, 6 pepa na le aofia ai, ma le aofaʻi o 42 pepa na iu lava ina aofia i le faʻasologa faʻapitoa (Ata 1). ).
Talu mai le 1970s, e tele suʻesuʻega na faia i Filipaina e fuafua ai le faʻateleina ma le malosi o le faʻamaʻi pipisi o le STH. O le laulau 1 o loʻo faʻaalia ai se aotelega o suʻesuʻega faʻamaonia. O eseesega i metotia faʻamaonia o le STH i totonu o nei suʻesuʻega na faʻaalia i le taimi, ma le formalin. ether concentration (FEC) metotia e masani ona faʻaaogaina i le amataga o aso (1970-1998). Ae ui i lea, o le Kato-Katz (KK) metotia ua faʻaaogaina faʻateleina i tausaga mulimuli ane ma faʻaaogaina e avea ma auala muamua faʻamaonia mo le mataʻituina o le faʻatonutonuina o le STH i le atunuʻu. su'esu'ega.
O faʻamaʻi pipisi o le STH sa avea ma o loʻo tumau pea se faʻafitauli ogaoga o le soifua maloloina lautele i Filipaina, e pei ona faʻaalia i suʻesuʻega na faia mai le 1970s i le 2018. O le faʻamaʻi pipisi o le STH faʻamaʻi ma lona faʻamaʻi e faʻatusatusa i latou na lipotia i isi atunuʻu o le lalolagi, ma le sili ona maualuga o fa'ama'i pipisi fa'amauina i le PSAC ma le SAC [17]. O nei vaitausaga e sili atu le lamatia ona o nei tamaiti e masani ona fa'aalia i le STH i fafo.
I tala fa'asolopito, a'o le'i fa'atinoina le Polokalama Fa'atonu a le Matagaluega o le Soifua Maloloina (IHCP), o le fa'ateleina o so'o se fa'ama'i STH ma fa'ama'i ogaoga i tamaiti e 1-12 tausaga na amata mai i le 48.6-66.8% i le 9.9-67.4%.
O faʻamaumauga a le STH mai le National Schistosomiasis Survey o vaitausaga uma mai le 2005 i le 2008 na faʻaalia ai o le faʻamaʻi pipisi o le STH na salalau lautele i vaega autu e tolu o le atunuʻu, faʻatasi ai ma A. lumbricoides ma T. trichiura o loʻo faʻateleina i Visayas [16].
I le 2009, o suʻesuʻega tulitatao o le 2004 [20] ma le 2006 SAC [21] National STH Prevalence Surveys na faia e iloilo ai le aʻafiaga o le IHCP [26]. suʻesuʻega) ma le 44.7% i le SAC (54% i le 2006 suʻesuʻega) [26]. O nei fuainumera e matua maualalo lava nai lo na lipotia i suʻesuʻega e lua talu ai. le suʻesuʻega 2004 ona o le faʻateleina o faʻamaʻi pipisi e leʻi lipotia) ma le 19.7% i le SAC (faʻatusatusa i le 23.1% i le 2006 suʻesuʻega), o le 14% faʻaitiitiga [26]. STH i le PSAC ma le SAC faitau aofaʻi e leʻi ausia le WHO-faʻamatalaina 2020 faʻamoemoega o se faʻateleina faʻateleina o lalo ifo o le 20% ma se faʻamaʻi pipisi STH faʻamaʻi e itiiti ifo i le 1% e faʻaalia ai le puleaina o le maʻi [27, 48].
O isi suʻesuʻega e faʻaaoga ai suʻesuʻega parasitological na faia i le tele o taimi (2006-2011) e mataʻituina ai le aʻafiaga o le aʻoga MDA i le SAC na faʻaalia ai uiga tutusa [22, 28, 29] . ;ae ui i lea, soʻo se STH (vaʻaiga, 44.3% i le 47.7%) ma faʻamaʻi ogaoga (vaʻaiga, 14.5% i le 24.6%) lipotia i suʻesuʻega tulitatao O le tulaga lautele o faʻamaʻi e tumau pea le maualuga [22, 28, 29], toe faʻaalia ai o le e le'i pa'ū le fa'atuputeleina ile fa'atonuga ole fa'atonuina ole WHO (Laulau 1).
Faʻamatalaga mai isi suʻesuʻega ina ua maeʻa le faʻaofiina o le IHCP i Filipaina i le 2007-2018 na faʻaalia ai le maualuga o le STH i le PSAC ma le SAC (Table 1) [30,31,32,33,34,35,36,37,38, 39. ].O le faʻateleina o soʻo se STH na lipotia i nei suʻesuʻega e amata mai i le 24.9% i le 97.4% (e le KK), ma o le faʻateleina o faʻamaʻi pipisi i le ogaoga mai le 5.9% i le 82.6%.A.lumbricoides ma T. trichiura o loʻo tumau pea le STH sili ona taatele, faʻatasi ai ma le faʻateleina mai le 15.8-84.1% i le 7.4-94.4%, i le faasologa, ae o le matau e masani ona maualalo le maualuga, mai le 1.2% i le 25.3% [30,31, 32,33]. ,34,35,36,37,38,39] (Table 1). Ae ui i lea, i le 2011, o se suʻesuʻega e faʻaaoga ai le molecular diagnostic quantitative real-time polymerase chain reaction (qPCR) na faʻaalia ai le faʻateleina o le matau (Ancylostoma spp.) o le 48.1 % [45]. O le faʻamaʻi faʻatasi o tagata taʻitoʻatasi ma A. lumbricoides ma T. trichiura e masani ona matauina i le tele o suʻesuʻega [26, 31, 33, 36, 45].
O le auala KK e fautuaina e le WHO mo le faigofie o le faʻaogaina i le fanua ma le tau maualalo [46], aemaise lava mo le iloiloina o fuafuaga a le malo mo togafitiga mo le pulea o le STH. a 2014 suʻesuʻega i le Itumalo o Laguna, soʻo se faʻamaʻi STH (33.8% mo KK vs 78.3% mo qPCR), A. lumbricoides (20.5% KK vs 60.8% mo qPCR) ma T. trichiura (KK 23.6% vs 38.8% mo qPCR). O lo'o iai fo'i fa'ama'i pipisi o le matau [6.8%;e aofia ai le Ancylostoma spp.(4.6%) ma le N. americana (2.2%)] na maua i le fa'aogaina o le qPCR ma sa fa'amasinoina e le KK [36] le lelei. mo le saunia o le KK slide ma le faitau [36,45,47], o se faagasologa e masani ona faigata ona ausia i lalo o tulaga o le fanua. E le gata i lea, o fuamoa o ituaiga o matau e le mafai ona iloagofie, lea e avea ma luitau atili mo le faʻamaonia saʻo [45].
O le ta'iala autu mo le STH fa'atonuina e le WHO o lo'o taula'i i le tele o fa'ama'i fa'ama'i chemotherapy maalbendazolepoʻo le mebendazole i vaega e maualuga le lamatiaga, faʻatasi ai ma le sini o le togafitia o le itiiti ifo i le 75% o le PSAC ma le SAC i le 2020 [48]. Aʻo leʻi faʻalauiloaina talu ai nei le Faʻataʻitaʻiga o Faʻamaʻi Teropika (NTDs) i le 2030, WHO na fautuaina le PSAC, SAC ma o tamaitai o le tausaga fanau (15-49 tausaga, e aofia ai i latou i le lona lua ma le tolu trimesters) maua le tausiga masani [49]. E le gata i lea, o lenei taiala e aofia ai tamaiti laiti (12-23 masina) ma teine ​​talavou (10-19 tausaga) [ 49], ae le aofia ai fautuaga muamua mo le togafitia o tagata matutua o loʻo lamatia galuega [50] . WHO fautuaina le MDA taʻitasi mo tamaiti laiti, PSAC, SAC, teine ​​​​talavou, ma fafine o le fanau mai tausaga i vaega o loʻo iai le STH i le va o le 20% ma le 50. %, poʻo le afa tausaga pe a fai e sili atu i luga ole 50%. Mo fafine maʻitaga, e leʻi faʻamautuina taimi o togafitiga [49]. I le faʻaopoopoga i le togafitiga o le chemotherapy, ua faʻamamafaina e le WHO le vai, tumama ma le tumama (WASH) o se vaega taua o le pulea o le STH [ 48, 49].
O le IHCP na faʻalauiloaina i le 2006 e tuʻuina atu ai taʻiala mo le puleaina o le STH ma isi faʻamaʻi pipisi [20, 51].albendazolepo'o le mebendazole chemotherapy e fai ma ta'iala autu mo le fa'atonutonuina o le STH, fa'atatau i tamaiti e 1-12 tausaga ma isi fa'alavelave maualuga e pei o tina ma'itaga, tama'ita'i talavou, faifa'ato'aga, fai mea'ai ma tagata o le atunu'u.O polokalame fa'atonutonu e fa'apipi'iina fo'i le fa'apipi'iina o vai. ma fale tumama faʻapea foʻi ma auala faʻaleleia o le soifua maloloina ma aʻoaʻoga [20, 46].
O le MDA semi-tausaga a le PSAC o loʻo faʻatinoina e vaega o le soifua maloloina i le lotoifale (nuʻu), tagata faigaluega soifua maloloina o barangay ma tagata faigaluega tausi aso i nofoaga faʻalapotopotoga e pei o Garantisadong Pambata poʻo "Fanau Soifua Maloloina" (o se afifi e tuʻuina atu galuega) a le PSAC's Health Services) , ae o le MDA a le SAC o loʻo vaʻaia ma faʻatinoina e le Matagaluega o Aʻoga (DepEd) [20]. 2016, na tuʻuina atu ai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina ni taʻiala fou e aofia ai le faʻamaʻiina o anufe i aʻoga maualuga (tamaiti i lalo o le 18) [52].
O le uluai MDA faaletausaga faaletausaga a le atunuu sa faia i tamaiti matutua 1-12 tausaga i le 2006 [20] ma lipotia deworming inisiua o le 82.8% o le 6.9 miliona PSACs ma 31.5% o le 6.3 miliona SACs [53]. Peitai, MDA deworming kava na faaitiitia tele mai le 2009 i le 2014 (vaʻaiga 59.5% i le 73.9%), o se fuainumera i lalo ifo o le WHO-fautuaina benchmark o le 75% [54]. O le maualalo o le deworming inisiua atonu e mafua ona o le leai o se malamalama i le taua o togafitiga masani [55], le malamalama i le MDA. fuafuaga [56, 57], leai o se talitonuga i vailaʻau na faʻaaogaina [58], ma le fefe i mea leaga [55, 56, 58, 59, 60]. O le fefe i faʻamaʻi fanau ua lipotia o se tasi o mafuaʻaga e teena ai e fafine maʻitaga togafitiga STH. [61] E le gata i lea, o le tuʻuina atu ma le faʻaogaina o vailaʻau MDA ua faʻaalia o ni faʻaletonu tetele e feagai ma le faʻatinoina o le MDA i le atunuʻu atoa [54].
I le 2015, na faipa'aga ai le DOH ma le DepEd e talimalo i le amataga o le National School Deworming Day (NSDD), lea e fa'amoemoe e tuli'esea le tusa ma le 16 miliona SAC (vasega 1 i le 6) na lesitala i aoga tulagalua uma a le malo i le aso e tasi [62]. -faʻavae faʻavae na mafua ai le 81% o le aofaʻi o faʻamaʻi pipisi a le atunuʻu, e maualuga atu nai lo tausaga ua mavae [54]. Peitaʻi, o faʻamatalaga sese o loʻo faʻasalalau i totonu o le nuʻu e uiga i tamaiti oti deworming ma le faʻaaogaina o vailaʻau ua maeʻa ua mafua ai le tele o le le mautonu ma le popolevale, e oʻo atu ai i le faʻateleina lipoti o mea leaga na tutupu ina ua maeʻa le MDA (AEFMDA) i le Zamboanga Peninsula, Mindanao [63]. Ae ui i lea, o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai o le avea o se mataupu AEFMDA e fesoʻotaʻi ma le leai o se talaʻaga muamua o le deworming [63].
I le 2017, na faʻaalia ai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina se tui fou o le dengue ma tuʻuina atu i le tusa ma le 800,000 tamaiti aʻoga. O le iʻuga, o faʻamaʻi faʻamaʻi faʻaititia mai le 81% ma le 73% o le PSAC ma le SAC i le 2017 i le 63% ma le 52% i le 2018, ma i le 60% ma le 59% i le 2019 [15].
E le gata i lea, e tusa ai ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi ole COVID-19 (coronavirus disease 2019), ua tuʻuina atu e le Matagaluega o le Soifua Maloloina le Memorandum Numera 2020-0260 poʻo le Taʻiala Le tumau mo Fuafuaga Faʻasaʻo Faʻatasi ma le Schistosomiasis Control and Elimination Plans i le taimi ole COVID- 19 Pandemic 》” Iuni 23, 2020, ua aiaia ai le taofia lē tumau o le MDA se'ia o'o i se isi fa'aaliga.Ona o le tapunia o aʻoga, o loʻo masani ona faʻamama e le nuʻu tamaiti mai le 1-18 tausaga, tufatufaina atu vailaʻau e ala i asiasiga mai lea fale i lea fale poʻo nofoaga faʻamautu, aʻo tausia le vaʻaia o le tino ma tulimataʻi le COVID-19 -19 talafeagai mo le puipuia ma le puleaina o faʻamaʻi [66].Peitaʻi, o tapulaʻa o feoaiga a tagata ma popolega lautele ona o le faʻamaʻi COVID-19 e mafai ona faʻaititia ai togafitiga.
WASH o se tasi o faʻalavelave autu mo le pulea o le STH o loʻo faʻamatalaina e le IHCP [20, 46]. O se polokalame lea e aofia ai le tele o lala sooupu a le malo, e aofia ai le Matagaluega o le Soifua Maloloina, Matagaluega o le Initaneti ma le Malo Faʻalotoifale (DILG), Local Government Units ( LGU) ma le Matagaluega o Aoga.O le polokalame WASH a le komiuniti e aofia ai le saunia o vai saogalemu, e taitaia e matagaluega a le malo i le lotoifale, faatasi ai ma le lagolago a le DILG [67], ma le faaleleia o le tumama na faatino e le DOH faatasi ai ma le fesoasoani a matagaluega a le malo, saunia faletaele ma fesoasoani mo le fauina o faleuila [68, 69] ].Ae o le polokalame WASH i aoga tulagalua a le malo o loo vaavaaia e le Matagaluega o Aoga faatasi ai ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina.
O faʻamaumauga lata mai mai le Philippine Statistics Authority (PSA) 2017 National Population Health Survey o loʻo faʻaalia ai o le 95% o aiga Filipino e maua vai inu mai punaoa vai faʻaleleia, ma le tele o vaega (43%) mai fagu vai ma naʻo le 26% mai puna paipa[ 70] maua mai. O le kuata o aiga Filipino o lo'o fa'aogaina pea fale tumama le lelei [70];e tusa ma le 4.5% o le faitau aofaʻi o loʻo faʻasalalau faʻaalia, o se faiga faʻaluaina le maualuga i nuʻu i tua (6%) nai lo nofoaga i taulaga (3%) [70].
O isi lipoti o loʻo fautua mai ai o le tuʻuina atu o fale tumama e le faʻamaonia ai lo latou faʻaogaina, pe faʻaleleia ai le tumama ma le tumama [32, 68, 69] . leai se avanoa i totonu o le fale mo se faleuila poʻo se tane septic i totonu o le fale, ma isi mea faʻafanua e pei o tulaga eleele ma latalata i alavai), Puleaina o fanua ma le leai o se faʻatupeina [71, 72].
I le 2007, na faʻaaogaina e le Matagaluega o le Soifua Maloloina a Filipaina le faʻaogaina o le tumama atoa (CLTS) e ala i le East Asia Sustainable Health Development Program [68, 73]. CLTS o se manatu o le tumama atoatoa e aofia ai le tele o amioga e pei o le taofi o le tatalaina. fe'ai, fa'amautinoa o lo'o fa'aogaina e tagata uma fale'ele'ele mama, fufuluina o lima i taimi uma ma sa'o, tumama o mea'ai ma vai, lafoa'i saogalemu o manu ma otaota o lafumanu, ma le fa'atūina ma le tausiga o le Si'osi'omaga Mama ma le saogalemu [68, 69]. Ole auala ole CLTS, ole tulaga ole ODF nu'u e tatau ona mata'ituina pea e tusa lava pe mae'a galuega a le CLTS.Ae ui i lea, o le tele o su'esu'ega ua fa'aalia ai le maualuga o le STH i totonu o nu'u ua ausia le tulaga o le ODF pe a mae'a le fa'atinoina o le CLTS [32, 33]. i le le lava o le faʻaogaina o fale tumama, toe faʻaauau le faʻaogaina o le feʻai, ma le maualalo o le MDA [32].
O polokalame WASH o lo'o fa'atinoina i a'oga e mulimulita'i i faiga fa'avae na lomia e le DOH ma le DepEd. I le 1998, na tu'uina atu ai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina le Philippine Health Code School Health and Health Services Implementation Rules and Regulations (IRR) (PD Nu. 856) [74].O lenei IRR. o loʻo faʻatulagaina ai tulafono ma tulafono mo le tumama a le aʻoga ma le tumama faʻamalieina, e aofia ai faletaele, sapalai vai, ma le tausiga ma le faʻaleleia o nei fale [74]. Peitaʻi, o iloiloga o le faʻatinoga a le Matagaluega o Aʻoga o le polokalame i itumalo filifilia o loʻo faʻaalia ai o taʻiala e le fa'amalosia malosi ma e le lava le lagolago tau tupe [57, 75, 76, 77]. O le mea lea, o le mata'ituina ma le iloiloga e tumau pea le taua i le fa'amautinoaina o le fa'atumauina o le fa'atinoga a le Matagaluega o A'oga o le polokalame WASH.
E le gata i lea, ina ia faʻatumauina masaniga lelei o le soifua maloloina mo tamaiti aʻoga, ua tuʻuina atu e le Matagaluega o Aʻoga Poloaiga a le Matagaluega (DO) Numera 56, Mataupu 56.2009 faʻaulutalaina "Fausia vave vai ma fale fufulu lima i aʻoga uma e puipuia ai le Influenza A (H1N1)" ma le DO Leai 65, s.2009 ua faaulutalaina “Essential Health Care Program (EHCP) for School Children” [78, 79] .E ui o le polokalame muamua na fuafuaina e taofia ai le sosolo o le H1N1, e fesootai foi lea ma le STH pulea. e taulaʻi atu i faʻamatalaga faʻalesoifua maloloina aʻoga e tolu e faʻavae i luga o faʻamaoniga: fufulu lima i le fasimoli, fufuluina i le fulunifo faʻafluoridated e fai ma gaioiga faʻalapotopotoga i aso uma, ma le MDA taʻilua tausaga a le STH [78, 80]. I le 2016, ua tuʻufaʻatasia nei le EHCP i le WASH In Schools (WINS) program. .Na faʻalauteleina e aofia ai le tuʻuina atu o le vai, tumama, tagofiaina o meaʻai ma sauniuniga, faʻaleleia atili o le tumama (faʻataʻitaʻiga, puleaina o le tumama), faʻamaʻi, ma aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina [79].
E ui lava i le lautele WASH ua aofia i totonu o aʻoaʻoga a le aoga tulagalua [79], o le aofia ai o le STH faʻamaʻi o se faʻamaʻi ma faʻafitauli o le soifua maloloina lautele o loʻo le lava. e fa'atatau i tamaiti uma e tusa lava po'o le a le vasega ma le ituaiga a'oga, ma e fa'apipi'i fo'i i mata'upu e tele ma fa'aoga lautele.A'oa'o (fa'ata'ita'iga, o mea e fa'aleleia ai a'oa'oga fa'alesoifua maloloina o lo'o fa'aalia i totonu o potuaoga, vaega WASH, ma le a'oga atoa). malamalama i le STH ose mataupu tau le soifua maloloina lautele, e aofia ai: mataupu e fesoʻotaʻi ma le STH feʻaveaʻi, lamatiaga o faʻamaʻi pipisi, faʻamaʻi pipisi o le a faʻaosoina Pe a uma le anufe matala matala ma toe faʻamaʻi na faʻaofiina i totonu o mataupu aʻoga [57].
O isi suʻesuʻega ua faʻaalia ai foi se sootaga i le va o aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina ma le taliaina o togafitiga [56, 60] o loʻo fautua mai ai o le faʻaleleia o aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina ma le faʻaleleia (ia faʻaleleia le malamalama STH ma faʻasaʻo manatu sese MDA e uiga i togafitiga ma faʻamanuiaga) e mafai ona faʻateleina le auai ma le taliaina o MDA [56], 60].
E le gata i lea, o le taua o aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina i le aʻafiaina o amioga lelei e fesoʻotaʻi ma le tumama ua faʻaalia o se tasi o vaega autu o le faʻatinoga o le WASH [33, 60]. E pei ona faʻaalia i suʻesuʻega muamua, o le faʻaogaina o le taʻavale e le mafua ona o le leai o se faletaele. 32, 33]. O mea e pei o le faʻaogaina o le faʻaogaina ma le le lava o le faʻaogaina o fale tumama e mafai ona aʻafia ai taunuʻuga o le faʻamama [68, 69]. 81]. O le mea lea, o le faʻapipiʻiina o aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina ma taʻiala faʻalauiloa e faʻatatau i le faʻaleleia atili o le manava ma le tumama, faʻapea foʻi ma le taliaina ma le faʻaogaina talafeagai o nei atinaʻe faʻalesoifua maloloina, e manaʻomia ona tuʻufaʻatasia e faʻatumauina ai le faʻaogaina o gaioiga WASH.
O faʻamaumauga na aoina i le luasefulu tausaga talu ai o loʻo faʻaalia ai o le faʻateleina ma le malosi o le STH faʻamaʻi i tamaiti i lalo ifo o le 12 tausaga i Filipaina o loʻo tumau pea le maualuga, e ui lava i taumafaiga eseese a le malo o Filipaina. faʻamaonia e faʻamautinoa ai le maualuga o le MDA. E taua foi le mafaufau i le aoga o vailaʻau e lua o loʻo faʻaaogaina nei i le polokalame faʻatonutonu STH (albendazole ma mebendazole), ona o faʻamaʻi mataʻutia T. trichiura ua lipotia mai i nisi o suʻesuʻega lata mai i Filipaina [33, 34, 42]. O vailaʻau e lua na lipotia mai e le aoga tele i le T. trichiura, faʻatasi ai ma fua faʻatatau o togafitiga o le 30.7% ma le 42.1% moalbendazolema le mebendazole, i le faasologa, ma le 49.9% ma le 66.0% faʻaitiitiga i le faʻatupuina [82]. Tuuina atu o vailaʻau e lua e itiiti ni aʻafiaga faʻapitoa, e mafai ona i ai ni aʻafiaga taua i vaega o loʻo aʻafia ai Trichomonas. Na aoga le kemotherapy i le faʻaitiitia o faʻamaʻi pipisi ma faʻaitiitia ai le le mamafa o le helminth i tagata mamaʻi i lalo ifo o le faʻalavelave faʻafuaseʻi, ae o le aoga e fesuisuiaʻi i totonu o ituaiga STH. Faʻapitoa, o vailaʻau o loʻo i ai nei e le taofia ai le toe faʻaleleia, lea e mafai ona tupu vave pe a maeʻa togafitiga. .
I le taimi nei, e leai se MDA fa'atulafonoina togafitiga mo tagata matutua i Filipaina.IHCP e taulaʻi naʻo tamaiti 1-18 tausaga le matutua, faʻapea foʻi ma le filifilia o le deworming o isi vaega e maualuga le lamatiaga e pei o fafine maʻitaga, fafine talavou, faifaatoaga, faʻatau meaʻai, ma le faitau aofaʻi o tagata [46]. Peitaʻi, o faʻataʻitaʻiga faʻa-matematika talu ai nei [84,85,86] ma iloiloga faʻapitoa ma meta-suʻesuʻega [87] o loʻo fautua mai ai o le faʻalauteleina o faʻalapotopotoga lautele o polokalame faʻamaʻi e aofia ai vaitausaga uma e mafai ona faʻaitiitia ai le faʻateleina o le STH i totonu. e maualuga le lamatiaga o le faitau aofaʻi.- Vaega o tamaiti aʻoga e lamatia. Ae ui i lea, o le faʻalauteleina o le MDA mai le faʻatonuina o vailaʻau faʻasaina i le lautele lautele e ono iai ni aafiaga taua tau tamaoaiga mo polokalame faʻatonutonu STH ona o le manaʻomia o le faʻateleina o punaoa. fa'asalalauga mo le filariasis lymphatic i Filipaina o lo'o fa'amamafaina ai le mafai ona tu'uina atu togafitiga lautele [52].
O lo'o fa'amoemoeina le toe fa'atupula'ia o fa'ama'i pipisi o le STH ona ua fa'amutaina taumafaiga a le MDA fa'avae a'oga e faasaga i le STH i le atu Filipaina ona o le fa'ama'i o le COVID-19. e pei o se faʻafitauli faʻalesoifua maloloina lautele (EPHP) e oʻo atu i le 2030 (faʻamatalaina o le ausiaina <2% faʻateleina o faʻamaʻi pipisi i le SAC [88] ]) atonu e le mafai ona ausia, e ui lava o auala faʻaitiitia e faʻaleleia ai le misia o taamilosaga MDA ( ie maualuga MDA coverage,> 75%) o le a aoga [89]. O le mea lea, e sili atu le faʻatonutonuina o taʻiala e faʻateleina ai le MDA e manaʻomia vave e faʻafefe ai faʻamaʻi STH i Filipaina.
I le faaopoopo atu i le MDA, o le faʻalavelave faʻasalalau e manaʻomia ai suiga i amioga tumama, avanoa i vai saogalemu, ma faʻaleleia le tumama e ala i polokalame lelei WASH ma CLTS. Ae ui i lea, o le mea e le fiafia ai, o loʻo i ai lipoti o fale tumama e le o faʻaaogaina e malo faʻalotoifale i nisi o nuʻu, e atagia ai le luʻitau i le faʻatinoina o le WASH [68, 69, 71, 72]. E le gata i lea, o le maualuga o le STH na lipotia i nuʻu na ausia le tulaga o le ODF ina ua maeʻa le faʻatinoina o le CLTS ona o le toe amataina o amioga faʻafefeteina ma le maualalo o le MDA [32]. Fausia le malamalama ma O le fa'alauiloaina o le STH ma le fa'aleleia atili o le tumama o ni auala taua ia e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le tagata i fa'ama'i ma e matua maualalo le tau fa'aopoopo i polokalame MDA ma WASH.
O aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina e tuʻuina atu i totonu o aʻoga e mafai ona fesoasoani e faʻamalosia ma faʻaleleia atili le malamalama lautele ma le faʻalauiloaina o le STH i tamaiti aʻoga ma matua, e aofia ai faʻamanuiaga e iloa o le deworming. o se faʻataʻitaʻiga puʻupuʻu ata ua fuafuaina e aʻoaʻoina ai tamaiti aʻoga e uiga i faʻamaʻi ma le puipuia o le STH, tuʻuina atu faʻamaoniga-o-faʻavae e mafai e aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina ona faʻaleleia le malamalama ma faʻamalosia amioga e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi STH [90] . Itumalo, ma o le aʻafiaga o faʻamaʻi pipisi o le STH na faʻaitiitia i le 50% i aʻoga faʻalavelave faʻatusatusa i aʻoga faʻatonutonu (tulaga faʻatusatusa = 0.5, 95% taimi faʻamaonia: 0.35-0.7, P <0.0001) .90] . i Filipaina [91] ma Vietnam;ma o loʻo atinaʻe nei mo le vaega pito i lalo o Mekong, e aofia ai lona fetuunaiga i le faʻamaʻi pipisi o le ate Opisthorchis carcinogenic. O le poto masani i le tele o atunuu Asia, aemaise lava Iapani, Korea ma Taiwan Province o Saina, ua faʻaalia ai e ala i le MDA, o le tumama lelei ma le tumama aʻoaʻoga e pei o. o se vaega o fuafuaga faʻatonutonu a le atunuʻu, e ala i aʻoga faʻavae auala ma tafatolu Collaboration e faʻaumatia faʻamaʻi STH e mafai ma faʻalapotopotoga, NGO ma tagata tomai faʻasaienisi [92,93,94].
O loʻo i ai le tele o poloketi i Filipaina o loʻo tuʻufaʻatasia ai le STH faʻatonutonu, e pei ole WASH / EHCP poʻo le WINS faʻatinoina i aʻoga, ma le CLTS faʻatinoina i totonu o nuʻu. fuafuaga ma taumafaiga tele-vaega e pei o Filipaina 'mo le pulea STH e mafai ona manuia i le galulue faatasi umi, felagolagomai ma le lagolago a le malo i le lotoifale. Lagolago le Malo mo le faatauina mai ma le tufatufaina o vailaau ma le faamuamua o isi vaega o fuafuaga pulea, e pei o. aua o gaoioiga e faaleleia atili ai le tumama ma le soifua maloloina, e manaomia e faatelevave ai le ausia o sini 2030 EPHP [88]. I le feagai ai ma luitau o le COVID-19 pandemic, o nei gaoioiga e tatau ona faaauau ma tuufaatasia ma le COVID-19 faifaipea. taumafaiga e puipuia. A leai, o le fetuutuuna'i o se polokalame fa'atonutonu STH ua lu'itauina e ono i'u ai i se tulaga ogaoga mo le lautele lautele.Lth taunuuga.
Mo le toeitiiti atoa le luasefulu tausaga, ua faia e Filipaina taumafaiga tele e pulea le STH faʻamaʻi. Ae ui i lea, o le lipotia o le STH o loʻo tumau pea le maualuga i le atunuʻu atoa, masalo ona o le maualalo o le MDA ma faʻatapulaʻaina polokalame WASH ma aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina. -fa'avae MDAs ma fa'alauteleina MDAs lautele;mata'ituina lelei le aoga o vaila'au i taimi o mea na tutupu i le MDA ma su'esu'eina le atina'eina ma le fa'aogaina o vaila'au fa'aantihelminthic fou po'o tu'ufa'atasiga o vaila'au;ma le gafataulimaina o le WASH ma aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina e avea o se auala osofaʻiga atoatoa mo le lumanaʻi STH pulea i Filipaina.
Who.Soil-borne helminth infection.https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/soil-transmitted-helminth-infections.Access ia Aperila 4, 2021.
Strunz EC, Addiss DG, Stocks ME, Ogden S, Utzinger J, Freeman MC. Suavai, tumama, tumama, ma faʻamaʻi pipisi o le helminth e mafua mai i le eleele: o se iloiloga faʻatulagaina ma meta-analisis.PLoS Medicine.2014;11(3):e1001620 .
Hotez PJ, Fenwick A, Savioli L, Molyneux DH. Faasaoina le piliona pito i lalo e ala i le puleaina o faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi.Lancet.2009;373(9674):1570-5.
Fuafuaga RL, Smith JL, Jasrasaria R, Brooke SJ.Global fa'ama'i numera ma fa'ama'i avega o le eleele-transmitted helminth infections, 2010. Parasite vector.2014;7:37.
Who.2016 Summary of Global Preventive Chemotherapy Implementation: Ta'e le tasi Piliona.Fa'amaumauga fa'ama'i fa'avaiaso.2017;40(92):589-608.
DALYs GBD, collaborator H. Global, faʻaitulagi, ma le atunuʻu e le atoatoa le malosi o le soifua maloloina tausaga (DALYs) ma le soifua maloloina (HALE) mo faʻamaʻi ma manuʻa 315, 1990-2015: O se suʻesuʻega faʻapitoa o le 2015 Global Burden of Disease Study.Lancet .2016;388(10053):1603-58.
Fa'ama'i GBD, manu'a C.Global avega o 369 fa'ama'i ma manu'a i 204 atunu'u ma teritori, 1990-2019: O se su'esu'ega fa'apitoa o le 2019 Global Burden of Disease Study.Lancet.2020;396(10258):1204-22.
Jourdan PM, Lamberton PHL, Fenwick A, Addiss DG.Soil-borne helminth infection.Lancet.2018;391(10117):252-65.
Gibson AK, Raverty S, Lambourn DM, Huggins J, Magargal SL, Grigg ME.Polyparasitism e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o faʻamaʻi faʻamaʻi i le Toxoplasma-aʻafia i le sami o le sentinel species.PLoS Negl Trop Dis.2011;5(5):e1142.


Taimi meli: Mati-15-2022